MIRISI I OKUSI SUTLANSKE DOLINE



Općina Hum na Sutli po svom je zemljopisnom položaju većim dijelom okrenuta prema Sloveniji i Srednjoj Europi. Na svom teritoriju ima četiri granična prijelaza (međunarodni u Lupinjaku, međudržavni u Humu na Sutli, te dva malogranična, u Malom Taboru i Klenovcu Humskom. Time predstavlja sjeverozapadna „zelena vrata“ Hrvatske. Općina Hum na Sutli po svom je zemljopisnom položaju većim dijelom okrenuta prema Sloveniji i Srednjoj Europi. Na svom teritoriju ima četiri granična prijelaza (međunarodni u Lupinjaku, međudržavni u Humu na Sutli, te dva malogranična, u Malom Taboru i Klenovcu Humskom).

Njemački putopisac Georg von Martens opisao je u svom djelu Reise nach Venedig (Put u Veneciju), objavljenom 1824. u Ulmu, nezaboravnu dobrodošlicu koju je doživio u plemićkom dvorcu Vučja Gorica (kod današnjeg malograničnog prijelaza Mali Tabor-Rajnkovec), kad ga je ljubazni domaćin Josip Krizmanić ispratio sve do mosta na Sutli gdje su popili "još nekoliko boca za dobrobit plemenitih Hrvata" (noch ein paar Flaschen auf das Wohl der edlen Horwathen geleert vurden). Hrvatski književnik August Šenoa obavezno bi se na svojim putovanjima u susjednu Štajersku sedamdesetih godina 19. stoljeća zaustavljao na vidikovcima Huma na Sutli, diveći se predivnim sjeverozapadnim «vratima Hrvatske».

Grof Hinko Kawanagh početkom 20. stoljeća okupljao je u svom dvorcu Mali Tabor najuglednije ljude od Zagreba do Beča i svi su bili oduševljeni njegovim gostoprimstvom, ljepotom humskih krajolika i nezaboravnim razgovorima o europskim gospodarskim i kulturnim zbivanjima. Polazeći od tih činjenica - zemljopisnog položaja, graničnih prijelaza i časne prošlosti – stanovnici općine Hum na Sutli nastojat ćemo svim dobronamjernim putnicima koji u Hrvatsku ulaze na njena «sjeverozapadna vrata» poželjeti srdačnu dobrodošlicu po uzoru na svoje časne pretke.Svakom posjetitelju Huma na Sutli pažnju će ponajprije privući velebna tvornica stakla Vetropack Straža. Od 1860. godine, kad je u ovom šumovitom kraju izgrađena prva šumska staklana, pokoljenja humskih staklara pohranjuju u staklenke različitih boja, veličina i oblika radost življenja i svoja nadanja.

Općina Hum na Sutli prostire se na površini od 36,83 km2 u najzapadnijem dijelu Krapinsko-zagorske županije. Sa sjeverne i zapadne strane, uz rijeku Sutlu i Sutlansko jezero, graniči u dužini od 27 km s Republikom Slovenijom. Unutrašnji prostor općine tvore brežuljkasti i niskobrdoviti tereni s istaknutim vrhovima, proplancima i potočnim dolinama. Visinske razlike dolina i brežuljaka kreću se od 218 do 485 m nadmorske visine. Na području općine prevladava kontinentalna klima. Razlika u temperaturi između dolina i vrhova brežuljaka doseže do 15°C.

Poljoprivredno zemljište je uglavnom u vlasništvu individualnih poljoprivrednika koji u prosjeku raspolažu s posjedima veličine od jednog jutra (5.754 m2) do pet jutara. Južni dio općine (Orešje, Rusnica, Druškovec) ima dobru osnovu za vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo, jugozapadni dio (Druškovec Gora, Brezno Gora, Donje Brezno, Gornje Brezno) za razvoj stočarstva (krave, ovce, koze), a središnji dio (Gornje Brezno, Poredje, Zalug, Prišlin, Mali Tabor, Grletinec, Vrbišnica, Klenovec, Strmec i Lupinjak) za razvoj voćarstva (jabuke, kruške, šljive, marelice), povrtlarstva, cvjećarstva i plemenitog raslinja (kupine, ribiz, maline). U svih osamnaest sela živi 5.556 stanovnika.